Psorijaza: šta je, zašto se javlja i šta je pogoršava

Crvena, zadebljana mrlja na laktu. Srebrnaste ljuskice koje padaju po tamnoj odjeći. Svrab koji Vas budi noću. Dugi rukavi i usred ljeta.

Ako ovo poznajete iz prve ruke, niste sami. Psorijaza je jedna od najčešćih hroničnih bolesti kože. U Evropi je ima otprilike 2 do 3 od svakih 100 ljudi, a mnogi je godinama kriju, pa se čini rjeđom nego što jeste.

U ovom tekstu objašnjavamo šta se zapravo dešava u koži, koje vrste psorijaze postoje, šta je pogoršava i šta svaki dan možete uraditi za kožu.

Šta je psorijaza

Psorijaza nije obična suha koža i nije alergija. To je hronična upalna bolest u kojoj imuni sistem šalje pogrešne signale koži.

Zdrava koža se obnavlja polako: nove ćelije putuju od dubljih slojeva do površine otprilike mjesec dana. Kod psorijaze se taj put skraćuje na samo nekoliko dana. Ćelije stižu prebrzo, ne stignu se normalno oljuštiti i gomilaju se na površini.

Tako nastaje ono što vidite:

• crvenilo, jer je koža ispod upaljena i bogata krvnim sudovima;
• zadebljanje, jer se slojevi ćelija gomilaju;
• srebrnasto-bijele ljuskice, jer se višak ćelija ljušti.

Psorijaza ide u valovima. Mirni periodi se smjenjuju s pogoršanjima, a pogoršanja često imaju okidač, o čemu pišemo niže.

Je li psorijaza zarazna?

Ne. Psorijaza se ne prenosi dodirom, rukovanjem, zajedničkim peškirom, bazenom ni bilo kako drugačije.

Ovo je možda najvažnija rečenica u tekstu, jer ljudi sa psorijazom često osjete pogled u svlačionici, na plaži ili kod frizera. Taj pogled je posljedica neznanja, a ne opasnosti.

Ko dobije psorijazu

Psorijaza se može javiti u bilo kojoj dobi, najčešće između 15. i 35. godine, ali i kasnije. Važnu ulogu ima nasljeđe: ako je ima neko od roditelja, rizik je veći. Ipak, geni nisu presuda. Mnogi koji imaju sklonost nikad ne dobiju psorijazu, a kod drugih se prvi put javi nakon stresa ili infekcije.

Kako psorijaza izgleda: najčešće vrste

Psorijaza s plakovima

Najčešći oblik. Oštro ograničene, izdignute crvene mrlje (plakovi) prekrivene srebrnastim ljuskicama. Tipična mjesta su laktovi, koljena, vlasište, donji dio leđa i potkoljenice. Često svrbe, a koža na njima puca i zateže.

Kapljičasta psorijaza

Mnogo malih crvenih tačkica po trupu, rukama i nogama, kao kapi. Često se javi kod djece i mladih, nekoliko sedmica nakon upale grla (angine).

Psorijaza u pregibima

Glatke, sjajne, crvene površine bez ljuskica, u pazuhu, preponama, ispod grudi i u pregibima. Trenje i znoj je pogoršavaju.

Psorijaza vlasišta

Debele ljuskice na glavi, koje se lako zamijene s jakim perutom, često prelaze rub kose na čelo i iza ušiju.

Psorijaza noktiju

Sitne udubine na noktima, žuto-smeđe mrlje, zadebljanje ili odvajanje nokta od ležišta.

Psorijatični artritis

Kod dijela ljudi sa psorijazom upala zahvati i zglobove: bol, otok i jutarnja ukočenost, često u prstima. Ako uz psorijazu imate i bolne zglobove, recite to ljekaru. Rano otkrivanje je važno. Više o bolovima u zglobovima pročitajte u tekstu Bolovi u zglobovima: najčešći uzroci i kada otići ljekaru.

Šta pogoršava psorijazu: najčešći okidači

Okidači se razlikuju od osobe do osobe. Vrijedi pratiti kada Vam se koža pogorša i šta je tome prethodilo.

• Stres. Jedan od najčešćih okidača. Mnogi kažu da im psorijaza "izađe od nerava", i to nije umišljeno. Više u tekstu Psorijaza "od nerava".
• Hladno i suho vrijeme. Zima, grijanje i manje sunca. Zašto je zima posebno teška, pišemo u tekstu Zašto psorijaza zimi više svrbi i peruta?
• Infekcije, naročito upala grla.
• Povrede kože. Ogrebotina, ubod, opekotina od sunca, tetovaža, pa i češanje. Na mjestu povrede može nastati nova mrlja. Zato ljuskice ne treba čupati ni grebati.
• Alkohol i pušenje. Oba su povezana s težom psorijazom.
• Višak kilograma. Masno tkivo podstiče upalu, a u pregibima trenje pogoršava kožu.
• Neki lijekovi. Na primjer neki lijekovi za pritisak, litij i lijekovi protiv malarije. Nikad ih ne prekidajte sami, nego pitajte ljekara.
• Naglo prekidanje terapije, posebno kortikosteroida.

Kako se psorijaza liječi

Psorijaza se danas ne može trajno izliječiti, ali se može dobro kontrolisati. Terapiju određuje dermatolog prema vrsti, proširenosti i tome koliko Vam psorijaza remeti život:

• kreme i masti s lijekom (npr. kortikosteroidi, preparati s vitaminom D);
• fototerapija, kontrolisano zračenje UV svjetlom u bolnici ili ambulanti;
• tablete ili injekcije koje djeluju na imuni sistem, uključujući savremenu biološku terapiju za teže oblike.

Ako niste bili kod dermatologa, ili Vam terapija više ne pomaže kao ranije, vrijedi otići ponovo. Mogućnosti liječenja su danas mnogo veće nego prije desetak godina.

Svakodnevna njega: ono što možete uraditi sami

Terapija od ljekara je jedno. Ono što radite svaki dan kod kuće je drugo, i jednako važno. Koža sklona psorijazi je suha, zadebljana i lako puca, pa joj treba njega svaki dan, a ne samo kad se pogorša.

• Njegujte kožu bogatom kremom najmanje 2 puta dnevno, a odmah nakon tuširanja obavezno.
• Tuširajte se mlakom vodom, kratko, s blagim sredstvom bez parfema. Detaljno u tekstu 5 navika pod tušem za kožu sklonu psorijazi.
• Ne čupajte i ne grebite ljuskice. Omekšajte ih kremom i pustite da same otpadnu.
• Nosite pamuk do kože. Vuna i sintetika češu i znoje.
• Umjereno sunce mnogima prija koži, ali opekotina može izazvati nove mrlje.
• Spavajte, krećite se i smanjite alkohol. Zvuči banalno, ali koža to osjeti.

Zašto je za kožu sklonu psorijazi važna bogata krema

Većina losiona na prvom mjestu u sastavu ima vodu. Voda brzo ispari, a zadebljana, perutava koža za sat vremena opet zateže. Kod psorijaze koži treba bogata njega koja ostaje na koži: ulja i masti koje omekšavaju ljuskice i štite kožu da ne puca.

Zato smo napravili Derma Calm, koncentrovanu biljnu kremu bez vode za njegu kože sklone psorijazi i ekcemu. Sadrži ulje kantariona iz bakine tradicije, ulje sjemenki konoplje bogato omega masnim kiselinama, shea puter i bisabolol iz kamilice. Nema parfema ni eteričnih ulja, ništa što bi dodatno iritiralo kožu koja je već osjetljiva.

Pomaže kod svraba, perutanja i zatezanja kože sklone psorijazi. Zadebljane mrlje na laktovima i koljenima postaju mekše i glađe, a ljuskica po odjeći je manje. Mnogi je koriste ujutro i uveče, kao dopunu terapiji koju im je propisao ljekar.

Ukratko

Psorijaza je hronična upalna bolest kože, nije zarazna i ne nastaje zbog loše higijene. Ide u valovima, a pogoršavaju je stres, hladnoća, infekcije, povrede kože i alkohol. Terapiju određuje dermatolog, a Vi svaki dan možete mnogo uraditi sami: blago pranje, bogata njega dva puta dnevno, pamuk i manje stresa.